ORF Hrvati Podcast

Jedan od najpoznatijih karnevalov u Europi je on u Veneciji. Güntera Šumica iz Uzlopa vlice jur nekoliko ljet svenek na zadnje dane mesopusta u carobni grad na laguni. Skupa s prijateljem je ovde akter u karnevalskoj sceneriji. Njevi kostimi za ov dogodjaj su iz vlašce produkcije, se je mogla osvidociti Viktorija Palatin pred njevim odlaskom u Veneciju.

U Pandrofu svecuju žene desetljeca dugo mesopust vlašcom priredbom, ženskim balom. Hrvatice iz bliže i daljnje okolice su se i ljetos jako dobro zabavljale uz muzicku pratnju grupe Novi oko Branke Kornfeinda i Angelike Ambruš.

Osnovne škole Filež i Mjenovo su još pred semestarskimi prazniki dici nudile mogucnost na izlet skupnoga klizanja. Ljetos u po prvi put pohodili umjetno klizališce u Matrštofu. Sudjelivalo je blizu 60 dice, a školari i školarice osnovnih škol Filež i Mjenovo nisu bila jedina dica, tako da je na ledu bilo jako veselo.

Dojduci vikend stoju još dva Hrvatski bali u Slovackoj na programu. Po tom mesopusnom vikendu su pak barem kod gradišcanskih Hrvatov završene balske priredbe za ljetošnji mesopust. Sigurno med vrhovne hrvatske bale sliši Hrvatski bal jug, koga svako ljeto organizira Hrvatsko kulturno društvo u kooperaciji sa seoskimi društvi . Ljetos je to bilo Stinjacko kolo jer su priredili ta obljubljeni bal ovput u Stinjaki. A R-M je bila isto med gosti:

„Együtt élni, nem csak egymás mellett” – ez a gondolat áll a borderfuture – an integrated border region projekt középpontjában. A kezdeményezés iskolákat és a határ mentén éloket szólít meg, közös programokkal, találkozásokkal és párbeszéddel az osztrák–magyar régióban, az Interreg Programme Austria–Magyarország támogatásával. A részletekrol Sebestyén Áron kérdezte Halinka Pétert, a Westpannon Team határon átnyúló projektek igazgatóját.

Baran je naziv za vrst muške ovce, ali i stari naziv sela Veliki Borištof. Zbog toga se i seosko omladinsko društvo zove Barani. "Baran" je ali i bio naslov dvojezicnoga mjuzikla, koga su 1995. ljeta predstavili školari i školarice glavne škole u Velikom Borištofu. Oncas su ga snimili i napravili film. Projducu nedilju su ga po prvi put javno kazali u Kugi. Silvija Degendorfer je bila pri prezentaciji, na koj su bili i mnogi bivši akteri.

Ime Karall je usko povezano s angažmanom za razvitak zajednice Gradišcanskih Hrvatov u Becu. Danas 90-ljetna Greta Karall je svenek stala u pozadini svojega muža Demetra, dugoljetnoga predsjednika Hrvatskoga gradišcanskoga kulturnoga društva u Becu. Dokle je nje muž bio važan aktivist Hrvatov u Becu, se je Greta skrbila za svoju dicu, tri kcere Gabrijelu, Andreju i Evu i za sina Martina. Greta se narodila i je odrasla u Becu kot kcer Gradišcanskih Hrvatov iz Poljancev, Franca i Katarine Mezgolic.

U Cajti su prošlu nedilju u farofu prezentirali novi CD. Inicijator ovoga projekta je mjesni farnik Branko Kornfeind, ki je skupa s dicom i tamburaši snimio 19 jacak. CD, ki nosi ime "Za vas", su prezentirali u okviru farskoga kafeja. Cujte vec u prinosu Martina Herica.

U Hrvatskom Jandrofu je bio projduci vikend jubilarni, 35. Hrvatski bal, koga je organizirao Klub mladih Hrvata. Gosti su došli iz razlicnih krajin, ar cijenu dobru atmosfera i ponudu na balu. Povodom jubileja je bilo geslo "zlato", ca se je vidilo u kreativnoj dekoraciji dvorane. Otvorili su ga Zelenjaki iz Gerištofa. Silvija Degendorfer je bila onde.

Škole korišcavaju i zimske misece za razlicne skupne aktivnosti. Jedan vrhunac je sigurno tajedan skijanja. Tako je to bilo i za 2. i 3. razred Dvojezicne sridnje škole Veliki Borištof. Još pred Božici su prebavili jedan tajedan u Solnogradu. Kaka je bilo su Lionel, Marin, Lara i Juliana uvadili Silviji Degendorfer.

Dagmar Meneghello je jedna od najvecih hrvatskih kolekcionarkov Hrvatske. Nje zbirka obuhvaca vec od 3000 djel. Izabrana djela ove zbirke kažu momentano u Künstlerhaus-u u Becu.

Pred kratkim su predstavili dobitnike i dobitnice medjunarodnoga naticanja za školare i školarice imenom "Dabar informatike". Pri ovom je sudjelivalo skoro 66.000 mladih iz Austrije. Med najboljimi je i 14-ljetna Emma Kornfeind iz Gornje Pulje. Mlada Pujanka je osvojila najvec mogucih bodov i tako osvojila saveznu nagradu. Silvija Degendorfer je pohodila mladu talentiranu školaricu, ka je i jako muzikalna.

Novogorska pjesnikinja Ida Boišic je umrla 24. januara u starackom domu u Pinkovcu, kade je živila u zadnji ljeti. Tekste i pjesme je pisala na hrvatskom i nimškom jeziku i izdala u zbirka i knjiga. Nadarenost za pisanje da je vjerojatno pojerbala od pokojne majke, ka je pisala pjesme, je rekla sama. Ca je noj bilo jako važno, da ljudi znaju, da ništ nije otpisala, sve pjesme i teksti da su od nje same. Razgovor je iz decembra 2009. ljeta, koga je peljala Petra Maria Zsivkovits s Idom Boišic povodom 75. rodjendana.

Fiksna tocka u kazališnoj gradišcanskohrvatskoj sceni su produkcije fileških glumcev i glumic na Božic. Ljetos su opet zabavljali jako šalnom komedijom u tri cini s imenom "Papucar". Marko Cenar si je ov šalni kusic pogledao i sastavio slijedeci prinos:

Zelje u obliku juhe je optimalna hrana za zimski cas. U zelju sadržani vitamin C jaca clovicji imunski sistem a juha tepli tijelo. U Devinskom Novom Selu kuhaju jur krez vec generacijov posebnu zeljovu juhu. Zove se "Kapustnica" i sastoji se od cuda vec dodatkov nego od samoga zelja. Recept je publiciran u kuharskoj knjigi iz Devinskoga Novoga Sela. Marijana Palatin je sastavila prinos o tomu.

12-ljetni Adam Kohlnhofer jako uživa zimske aktivnosti vani. Nedavno da se je zamrznula voda u akumulacijskom bazenu u Filežu. Onda su se mogli klizati i igrati hokej, je povidao Silviji Degendorfer.

Zima nas još cvrsto drži u ruka. Jur nekoliko tajedan doživljavamo minus temperature. Najlipše je, ako snig ostane ležati. Onda dica moru uživati razlicne aktivnosti vani, tako kot Adam, Konstantin, Gabriel, Noah, Johanna, Mia i Valentina. Ca svega stvaraju u zimi su uvadili Silviji Degendorfer.

Od 1991. ljeta casti Koordinacijski odbor hrvatskih organizacijov i društav zaslužne osobe. Kulturnu nagradu Gradišcanskih Hrvatov za 2025. ljeto su dobili Koljnofac Franjo Pajric i Velikoborištofac Mirko Berlakovic. Obadva su bili ucitelji, direktori i jako angažirani na kulturnom i društvenom polju. Marko Cenar je bio u Koljnofu pri svetacnom aktu dodiljenja nagradov.

U Sambotelu su s ovim školskim ljetom poceli s prvim razredom hrvatske gimnazije. Školski centar, u kom su uz gimnaziju smješceni cuvarnica i osnovna škola, su pokrenuli 2016. ljeta za Hrvate u zapadnoj Ugarskoj. Obdržava ga Hrvatska državna samouprava. Martin Heric si je pogledao hrvatsku ponudu u Sambotelu:

Pred skoro trimi ljeti su u Cembi otvorili prvi trojezicni dom za podvaranje u Gradišcu. Kompetencijski centar ima mjesta za oko 60 ljudi, a pelja ga Savez samaritancev. Stanovnikom nudu brojne aktivnosti a redovito je pohadjaju ljudi i im tako pružaju društvo. Cujte vec u prinosu Martina Hericsa.